Vlada Crne Gore, na čijem je čelu premijer Duško Marković, na poslednjoj sjednici, nekoliko dana prije Nove godine, usvojila je Nacrt lokalne studije lokacije (LSL) „Štitarička rijeka“ Opštine Mojkovac s predlogom programa održavanja javne rasprave. Radi se o lokalnoj studiji lokacije (LSL) koja, između ostalog, tretira projekat gradnje dvije male hidroelektrane (mHE) na Štitaričkoj rijeci, porodične firme „MN Power” Nenada Mićunovića, sinovca kontroverznog nikšićkog biznismena Branislava Brana Mićunovića. Radi se o projektu procijenjene vrijednosti od osam do devet miliona eura.

Kao osnivač i izvršni direktor firme „MN Power“ vodi se Dragana Mićunović, supruga Nenada Mićunovića. Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata, ta firma osnovana je 8. decembra 2014. godine, za djelatnost proizvodnje električne energije.

– U skladu sa Zakonom o koncesijama, na osnovu Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine i Strategije razvoja malih hidroelektrana u Crnoj Gori, Vlada – Ministarstvo Ekonomije zaključilo je Ugovor o koncesiji broj 01-6/58 od 11. februara 2016. godine, za izgradnju malih hidroelektrana na vodotoku Štitarička rijeka, kojim je predviđena izgradnja dva objekta – mHE „Štitarica 1“ snage 1.206 kW, planirana na dijelu vodotoka sa kotom gornje vode od 915 mnm i kotom donje vode 835 mnm i mHE „Štitarica 2“ snage 603 kW planirana na dijelu vodotoka sa kotom gornje vode od 1.174 mnm i kotom donje vode 935 mnm – piše, između ostalog, u dokumentu Vlade.

Dodaje se da će se javna rasprava o Nacrtu lokalne studije lokacije „Štitarička rijeka“ i Nacrtu izvještaja o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, održati u organizaciji Ministarstva održivog razvoja i turizma.

– Javna rasprava će trajati 30 radnih dana od dana oglašavanja u jednom dnevnom štampanom mediju koji se izdaje i distribuira na teritoriji Crne Gore i na internet stranici Ministarstva održivog razvoja i turizma. Datum održavanja javne rasprave odrediće se nakon utvrđivanja Nacrta lokalne studije lokacije „Štitarička rijeka“, od strane Vlade Crne Gore – navodi se u dokumentu.

U nacrtu planskog dokumenta piše, između ostalog, da „jedan od bitnih elemenata o kojima treba voditi računa prilikom izbora trase (pristupnih saobraćajnica) je prihvatanje i evakuacija površinskih i podzemnih voda“.

– Treba napomenuti da će se pristupni putevi urbanističkim parcelama u većoj mjeri naći uz vodotok Štitaričke rijeke. Iz tog razloga je neophodno prilikom projektovanja primijeniti važeće standarde i tehničke uslove koji se odnose na osiguranje kosina nasipa i usjeka i nožice nasipa, kao i važeće standarde i tehnička rješenja za regulaciju vodotoka gdje je to neophodno – navodi se u Nacrtu lokalne studije lokacije „Štitarička rijeka“. U tom dokumentu Vlade pominje se trakozvana „regulacija vodotoka“. Sa druge strane, „Dan“ je u julu 2018. godine objavio detalje iz Nacrta lokalne studije lokacije „Štitarička rijeka” – Mojkovac, koji je pripremljen za kompaniju „MN Power”, a koji je izradio Republički zavod za urbanizam i projektovanje (RZUP), u kojem je većinski akcionar Aco Đukanović, brat predsjednika Mila Đukanovića.

Obrađivač plana je, da bi udovoljio biznisu porodice Mićunović, planskim dokumentom omogućio i mijenjanje toka Štitaričke rijeke.

Na strani 41 nekadašnjeg projektnog nacrta data je smjernica: „Prilikom projektovanja je moguće mjestimično izmjestiti postojeći vodotok, uz primjenu odgovarajućih tehničkih rješenja, a u cilju postizanja povoljnijih geometrijskih elemenata saobraćajnice”. Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma – Savjeta za reviziju planskih dokumentata realizovali su početkom juna 2018. godine reviziju tog planskog dokumenta RZUP-a i tražili da se u njemu naprave određene izmjene.

Na predmetnu smjernicu sa strane 41 konstatovali su: „Na osnovu toga je potrebno predvidjeti smjernice – uslove za regulaciju rijeke na potrebnim mjestima, naročito MZŠ 2 koja ulazi u korito rijeke”.

Vl.O.

---

Efekti realizacije projekta
U Nacrtu lokalne studije lokacije „Štitarička rijeka“ piše, između ostalog, da „ako se uzme osnovni scenario, direktni efekat se ostvaruje kroz porez na dobit kao rezultat eksploatacije sadržaja sa projektom, na godišnjem nivou prosječno 20.000–30.000 eura“.

– Indirekno, prihodi opštine se povećavaju za 150–200 hiljada, odnosno i društveni proizvod države. Realizacija projekta ima efekte i preko zapošljavanja 5–10 novih radnika i značajan je multiplikativni efekat investicije od cca 9 miliona eura, koji će se ostvarivati u dužem periodu – tvrdi obrađivač planskog dokumenta, na čelu sa Tamarom Vučević, koja je zaposlena u Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje (RZUP).



”U vladinom planskom dokumentu, između ostalog, pominje se i regulacija vodotoka